Ovo je interaktivna prezentacija stanocida koji će se u Zagrebu dogoditi donošenjem novog GUP-a. Tisuće i tisuće stanova biti će abortirano u pokušaju, tisuće zagrepčana zato nikada neće moći kupiti svoj stan, a oni koji budu unajmljivali trošiti će na rente više nego da GUP nije diran.
Pođi niže za nastavak
↓Gradnja je poskupjela. Napraviti veliku zgradu je teško, dugotrajno i skupo. Traži angažiranje velikog kapitala i podrazumijeva dosta rizika. Zbog toga nema puno firmi koje mogu graditi velike zgrade. Gradnja malih zgrada od strane manjih investitora predstavlja važan "sigurnosni ventil" koji reagira brže i regulira pritisak na stambenom tržistu.
Grad se na prvi pogled čini rijetko izgrađen, ali... od rupa u gradskom prostoru, većina njih nije namijenjena za stambenu gradnju. Naime, ogromne su površine rezervirane za zelenilo, industriju, trgovinu, infrastrukturu...
Aktiviranje gradilišta na periferiji nije izraz preference kupaca stanova nego direktna posljedica toga što se nigdje bliže centru ne može graditi dovoljno. Vladajuća ideologija smatra praktički sve kvartove ili završenima ili iz drugih razloga vrijednima čuvanja (konzerviranja) u trenutnom obliku. Druga su pak građevinska područja blokirana do donošenja detaljnih urbanističkih planova. Domaći urbanizam u praksi ne poznaje evoluciju kvartova, moguća su samo dva stanja: "prazna livada" i "dovršen". Posljedično, najviše se gradi u malobrojnim preostalim naseljima koja nisu zaštićena i ne traže detaljne planove uređenja...
Gradnju reguliraju urbana pravila iz generalnog urbanističkog plana. Većina periferije je pod pravilima 2.4, 2.5, 2.6, 2.7, 3.2... Ovo su usporedbe tih pravila po starom i po novom GUP-u:
Nova urbana pravila smanjuju izgradivost. Ključna izmjena je postavljanje maksimalnog broja stambenih jedinica (u starom GUP-u maksimuma nije bilo). Tipična parcela u pravilu 2.6 (recimo, u Klari) do sada je davala 6-9 stanova. Sada će smjeti najviše 3.
Čak i ako zamislimo da zemljišta za gradnju ima beskonačno, pa se ukupni broj stanova neće smanjiti, nego će ih se samo rasporediti na više parcela, ostaje činjenica da svaka zgrada ima fiksne troškove koji su neovisni o broju stanova. To znači da 6 stanova na jednoj parceli mora biti jeftinije izgraditi nego 6 stanova na dvije parcele. Dodatno, stanovi koji budu građeni po novom GUP-u će biti veći, kako zbog promjene propisa (mijenja se definicija građevinske bruto površine da lođe sad ulaze u nju, nalaže se POS standard koji traži veće kvadrature za istu sobnost nego tržište), tako i zbog pokušaja maksimizacije profita od strane investitora (ako investitor može prodati manje stanova, pokušati će barem profit nadoknaditi prodajom maksimalnog broja kvadrata). Veći stanovi, iako jeftiniji po kvadratu, skuplji su. Oni će zato teže biti prvi, početni ili posljednji stanovi, kao i privremeni (najamni).
Ukupna cijena za stan od 50 m2 po 3.500 EUR/m2: 175.000 EUR.
Ukupna cijena za stan od 100 m2 po 3.000 EUR/m2: 300.000 EUR.
Ova analiza je provedena na uzorku od kvadrata obuhvaćenih urbanim pravilima 2.4 do 2.8.
Broj ukupno izgradivih stanova prije:
Broj ukupno izgradivih stanova nakon:
Broj izgubljenih stanova:
Slika koja izranja je šokantna: tisuće stanova nikada neće biti sagrađeno. Prvenstveno onih najmanjih: garsonjera, 1-sobnih, 2-sobnih...
Metodološke napomene:
Zagrebom vlada ideologija Nerasta. To je ideologija dekadencije, propadanja i smanjivanja koja je za grad štetnija čak i od korupcije. Građanima Zagreba je medijsko-stručnjački vojnoindustrijski kompleks napunio uši mafijama, lobijima i korupcijom i podmetnuo de facto blokiranje daljnje gradnje i razvoja grada kao "uvođenje reda".
U isto vrijeme dok gradonačelnik Zagreba snima promotivne spotove protiv gradnje, od Švedske do Amerike gradovi žele rasti. Švedska Uppsala planira narasti za 65% u sljedećih 25 godina. Suočen sa visokim cijenama kvadrata i renti, New York donosi set politika City of Yes koje će omogućiti više gradnje u postojećim kvartovima.
U proljeće 2025. Zagreb se ponaša defetistički i defanzivno, on je poput penzionera koji sređuje okućnicu i farba ogradu sad kad su njegove najbolje godine iza njega.
Postoji i drukčija vizija, u kojoj nisu iza njega. U toj je viziji bolji grad -- vitalniji, priuštiviji i ljepši -- moguće postići gradnjom.